Što se mene tiče, „svanulo’’ bi mi prije vremena kad bih ovaj današnji, osmomartovski dan u cugu prespavala. Ako bi neko, ipak, želio da me probudi iz mrtvog sna, i da mi ’’nešto’’ čestita, ili čak i pokloni, neka se potrudi da to ni slučajno ne učini. To bi mi bio najdraži poklon.
Ne volim Osmi mart- Dan (nekih) žena. Spadam u (nadam se ) poveću grupu onih koje svake godine, tog datuma, rezignirano i bijesno postavljaju isto pitanje – „Bože, ko li ga izmisli”?! A ’’izmislila’’ ga je njemačka feministkinja i komunistkinja Klara Cetkin (1857.- 1933.), koja se borila za prava žena od 1889. godine, a predlog je javno iznijela tog avgusta u narodnoj kući, danas poznatoj kao „Ungdomshuset‘‘. Prvo obilježavanje dana bilo je 18. marta 1911. godine u Austriji, Njemačkoj , Švajcarskoj i Danskoj, dok su ga pratile mnoge demonstracije uz feministkinje širom Evrope. Kao međunarodni dan žena, Osmi mart (po prvi put tačno određen datum), prihvaćen je 1917. godine. Ujedinjene nacije su od 1975. godine, koju su proglasile za Međunarodnu godinu žena i službeno počele obilježavati Međunarodni dan žena. Malo istorijskih podataka nije nikad naodmet, ali da se ipak vratim na ovu našu, današnju „šarenu lažu’’. A ona nije nimalo ni cvjetna, ni mirisna. Pokušaće danas mnogi da nam raznim pogolemim buketima zabašure i zašarene sivu svakodnevicu. Bez ijedne druge nijanse. Nije Osmi mart jedini dan kada se to radi. Izmislili su razne dane nečega. Svaki dan je samo lažna maska sledećeg „nekog’’ dana. Svi su oni nakinđureni i nose nekakvo veliko slovo „D’’ . Ja sam, ipak, za one „obične’’ kada ja nekome nešto poklonim, i neko meni, samo zbog toga, jer nam je ’’tako došlo’’.
Pročitah ovo i prekrstih se: „Danas se u jednoj opštini priprema osmomartovski bal‘‘! Pravo da vam kažem kada bih (ne daj bože bila pozvana), ne bih znala za koju bih se balsku haljinu odlučila. Možda onu što sam „nosila’’ na dan zaljubljenih’’? Pardon, na dan Sv. Trifuna.
Utrkivaće se trgovci ovog Osmog marta da svojom „velikodušnošću’’ učine ženama jedini dan u godini zaista „posebnim’’. Posebno će biti zadovoljne njihove kase. U tržnim centrima (odavno „bičevanim‘‘) na raspolaganju će biti, uz 50 odsto popusta, savjetovalište kako na zdrav način da dođete do idealne tjelesne težine. Ako to ne saznate BAŠ DANAS, vašoj vagi nema pomoći. Tu su, naravno, i neizbježni frizeri, manikiri, pedikiri, šminkeri, koji će vas u periodu od 15do 21sat besplatno napirlitati. Oni koji zakasne biće napirlitani u pola cijene. „Velikodušnost i pažnja’’ prema ženi ovog jedinog dana prosto zaslepljuju! Frazu koju čujem na ovaj žigosani dan i koja glasi „Ženi treba posvetiti pažnju svih 365 dana u godini, a ne samo na ovaj dan‘‘- podržavam svom snagom. Ne zato što njome branim svoj stav, ili što sam (daleko bilo) feministkinja, već što je poštovanje suština i poenta svega. Poštovanje, ne samo žene, već svih nas koji smo tih 365 dana upućeni jedni na druge. Razumijevanje, uzajamna požrtvovanost, davanje značaja suštini. A suština je ljubav.
Moram napomenuti da je obilježavanje pojedinih datuma, kao svjedoka pojedinih događaja, koji su svojim značajem ostavili pečat u razvoju civilizacije, pohvalno, bitno i neophodno. Naročito kada se držimo principa i značenja onog što obilježavamo i na šta čuvamo sjećanje. Ali, nemojmo s tim izjednačavati ovu današnju osmomartovsku paradu neukusa i kiča i potrošačke groznice. Komercijalizacija Osmog marta zasjenjuje humanu namjeru nekadašnje žene da se izbori za prava koja joj pripadaju. Današnja žena, ponesena lažnim sjajem koji joj nude reklamožderi i potrošačko društvo, na ivici je gubljenja identiteta. Osmi mart je idealan saradnik njene dezorjentisanosti. Lažni, nalickani prevarant. Proizvod bez ukusa. Vještačkog mirisa. Neupotrebljiv sledećeg dana. Naravno da su društveni kontekst, političke aktivnosti, stepen razvijenosti države, zatim odnosi među polovima i odnosi moći duboko upleteni u sve, pa i u obilježavanje ovog datuma. Umjesto tog „famoznog’’ buketa cvijeća i poklona ’’baš tog dana’’, ženi bi baš svakog dana trebalo odavati priznanje za hrabru borbu, doprinos društvu i sagledati je u svim njenim ljepotama i veličini- u njenoj nježnosti i snazi. Ona je ta koja je to zaslužila, jer je majka, jer je osnovna ćelija društva.
Zato, poštujte se međusobno. Vjerujte jedni drugima. Borite se obostrano za svoju ljubav. Ne čekajte Osmi mart da biste čitavu godinu strpali u taj jedan dan. Zapamtite- žena je u svakom danu. Ona je u svakom trenutku vječna. Neka vam svi dani budu vaši. Od ovog jednog nema vajde. Ja se odavno ne družim s njim. Ni ja, ni moj bič. Jer Dan žena je kič.(Autor je pjesnik)
Piše: Magda Peternek